Vlada odbila prijedloge Svjetske banke

Svjetska banka objavila je analitičke podloge na temelju kojih se krojila Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. godine. Među njima nalazi se i prijedlog o primjerenosti mirovina u Hrvatskoj, no Vlada ga je odbila.

Svjetska banka je još u srpnju 2019. pripremila za Vladu 17 analitičkih podloga na temelju kojih se krojila Strategija 2030., a nedavno ju je i objavila.

Neki od prijedloga vezanih uz primjerenost mirovine u Hrvatskoj su:

  • Minimalan staž potreban za odlazak u prijevremenu mirovinu trebalo bi povisiti s 35 na 37 godina i vrijeme ranijeg odlaska u mirovinu skratiti na tri godine.
  • Olakšicu koju koriste dugogodišnji osiguranici trebalo bi ukinuti ili u najmanju ruku povećati dob i staž za korištenje prava na mirovinu bez umanjenja za dodatne dvije godine.
  • Prenisko je postavljena i penalizacija, odmah bi trebalo ukinuti pravo na povlačenje 15 posto mirovine iz drugog stupa kao i mogućnost povrata novih umirovljenika iz drugog u prvi stup.
  • Jednako tako potrebno je osigurati konvergenciju, odnosno približavanje, povlaštenih mirovina mirovinama iz općeg sustava. Pritom treba započeti zatvaranje dijela posebnih režima za nova stjecanja prava ili stjecanje novih prava značajno ograničiti

Sugestije podržava i Europska komisija. Uz demografska i fiskalna ograničenja, jedini način da se osigura održivo povećanje mirovina u RH je povećanje radnog staža, navodi Svjetska banka. Predloženo je dizanje radnog vijeka sa 67 na 68 godina između 2038. i 2041. te rast staža za dva mjeseca svake godine nakon 2038.

Prema mišljenju Svjetske banke, ako se sadašnji kratki radni staž zadrži, u budućnosti će trebati smanjivati relativnu razinu mirovina kako bi se održala fiskalna stabilnost. Izbor je između duljeg rada i nižih mirovina. Na svakih 100 novih umirovljenika, danas ih 45 odlazi u prijevremenu mirovinu, pa je, kaže Svjetska banka, intervencija u taj segment prioritetna.

Također, problem je i što je umirovljenicima omogućeno da rade četiri sata uz zadržavanje mirovine.

“Ako analiza učinaka omogućavanja rada uz prijevremeno umirovljenje pokaže da ona kreira motivaciju za ranije umirovljenje ili stvara nepoštenu konkurenciju, mogućnosti takvog rada treba limitirati brojem sati rada i/ili isplatom dijela mirovine u obrnutoj proporciji s radnim vremenom (veća proporcija mirovine uz rad na manju proporciju punog radnog vremena, pola mirovine uz rad na pola radnog vremena)”, navodi Svjetska banka.

Vlada Republike Hrvatske odbila je reformske prijedloge Svjetske banke vezane uz mirovine i mirovinski sustav.

Hrvatska nacionalna razvojna strategija 2030. dostupna je ovdje.

 

Izvor: Večernji list

Foto: Pixabay

Najnovije