Pošast na jugu Hrvatske! INVAZIVNA VRSTA insekta stvara goleme probleme, a nema prirodnih neprijatelja

Gljivica Chalara fraxinea suši hektare jasena, a smrekove šume Gorskog kotara potkornjak. Palme “feniksice” duž jadranske obale “proždire” crvena pipa, a vinovu lozu i zlatna žutica koju prenosi američki cvrčak. Bilo bi super kad bi ovaj nesretni niz invazivnih vrsta na tome stao, no on se u Hrvatskoj mjeri već stotinama – i upravo je bogatiji za još jednog “gladnog” štetnika koji je slučajno nađen na krajnjem jugu Dubrovačko-neretvanske županije, a sada se širi i Bračem i Hvarom, javlja Večernji list.

Stigao s biljem iz Italije

Riječ je, naime, o narančinu trnovitom štitastom moljcu (Aleurocanthus spiniferus), koji je u nas prvi put nađen 2012. na ukrasnim sadnicama naranče u jednome vrtnom centru u Splitu. Pretpostavljalo se da je unesen s biljnim materijalom iz Italije te je zaraza uspješno iskorijenjena, tvrdili su u Ministarstvu poljoprivrede. No šest godina poslije, nađen je u nasadu mandarina i nekim biljnim vrstama u Vitaljini u općini Konavle, a uskoro i u voćnjacima naranača u Ljutoj te okućnicama u Moluntu. Veći iduće godine nađen je i u mjestu Ivan Dolac na Hvaru, na različitim voćnim, ukrasnim i divljim vrstama oko kuća te na vinovoj lozi posađenoj kao pergola, a ove godine i na dva lokaliteta u Milni na otoku Braču.

– Od izuzetne je važnosti da komercijalni proizvođači i posjednici proizvodnih i raznih ukrasnih kultivara agruma na okućnicama, ali i drugih biljnih vrsta koje su domaćini vrste A. spiniferus na području Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, pregledaju temeljito svoje biljke na eventualnu prisutnost ovog karantenskog štetnika – upozoravaju iz Ministarstva poljoprivrede. Medna rosa i crne gljivice čađavice na listovima, granama i plodovima napadnutih agruma upućuju na mogućnost napada narančina trnovitog štitastog moljca. No dok je te simptome moguće povezati i s lisnim ili štitastim ušima, odraslog narančina trnovitog štitastog moljca nemoguće je zamijeniti jer ni jedna druga vrsta štitastog moljca koja napada agrume nema odrasle stadije s tamnim krilima (već su krila bjelkaste boje), napominju. Ličinke i odrasli razvojni stadiji štetnika sišu biljne sokove na naličju listova te izlučuju obilnu mednu rosu, na koju se naseljavaju gljivice čađavice.

– Ljepljiva medna rosa prekriva listove i plodove te u kombinaciji s crnim gljivicama smanjuje fotosintezu i respiraciju biljke te onečišćuje plodove koji se teško prodaju. Jako zaraženi listovi mogu otpasti, a zametanje plodova je reducirano – kažu iz Ministarstva te dodaju kako je taj štetnik azijskog podrijetla u Europi dosad nađen još samo u Italiji 2008., Crnoj Gori 2013., Grčkoj 2016. i Albaniji 2019. godine. U svim se područjima nalaza na Mediteranu aklimatizirao, udomaćio na brojnim biljnim vrstama i proširio te posljedično pričinjava znatne štete, posebice u nasadima agruma, krušaka i na vinovoj lozi. Štetan je između ostalog i na smokvi, šipku, kaki jabuci, nešpuli, rogaču, dunji, lovoru, murvi i ruži. Hrani se i na mnogobrojnim ukrasnim i divljim vrstama poput fikusa, gardenije, glicinije, vatrenog trna, lozice, bršljana i vrba, objašnjavaju. Osim vizualnim pregledom naličja listova biljaka, napad ovog štetnika može se rano uočiti i postavljanjem te kontrolom žutih ljepljivih ploča u nasadu radi hvatanja i praćenja populacije odraslih razvojnih stadija štitastih moljaca.

S obzirom na to da ta nova invazivna vrsta štetnika predstavlja visok fitosanitarni rizik za mnoge poljoprivredne kulture u Hrvatskoj, a posebice su potencijalno ugroženi nasadi mandarina na području doline Neretve, donesena je Odluka o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za njezino suzbijanje i sprečavanje širenja, u krugu od najmanje 2 km od granice zaraženog područja. Naređene mjere trenutačno uključuju provedbu agrotehničkih i kemijskih mjera na ukupnoj površini od 0,27 ha. Posjednicima bilja naređena je oštra rezidba stabala agruma i trsova vinove loze te pravilna primjena kemijskog sredstva na osnovi djelatne tvari sulfoksaflor na pregledanim površinama. Isto tako naređeno je da se biljna masa neškodljivo zbrine spaljivanjem ili zakapanjem u tlo.

– Prema trenutačnim saznanjima, Aleurocanthus spiniferus nema prirodnih neprijatelja na području Europe, ali u Aziji iz koje potječe prirodni su mu neprijatelji parazitske osice i neke vrste bubamara – kažu iz Ministarstva. U slučaju sumnje na prisutnost karantenskog štetnika A. spiniferus u nasadu savjetuju se poljoprivrednicima da se obrate Sektoru za nadzor poljoprivrede i fitosanitarni nadzor Državnog inspektorata RH ili Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu – Centru za zaštitu bilja na kontakte: fitosanitarna. inspekcija@dirh.hr i 01 2375 100 ili czb@hapih.hr i 01 2311 640.

Najnovije